Évangéliser les aréopages contemporains

Accueil » Parole de Dieu (en Kirundi) » Dimanches » IDOMINIKA YA 24 YO MU MWAKA

IDOMINIKA YA 24 YO MU MWAKA

AU FIL DU TEMPS (Articles publiés)


IGISOMWA CA MBERE

Ivyo dusoma mu gitabu c’Ihunguka : 32, 7-11. 13-14

(Musa asabira ikigongwe abanyisraeli batagamburukiye Imana)

Musa yari akiri ku musozi wa Sinai. Umukama araheza aramubwira ati : « Hogi, manuka ningoga, kuko igihugu cawe wakuye mu Misri cashaye. Ntibarushe bihagararako, inzira nabategereje gukurikiza bayitaye. Bacurishije mu vyuma ishuri y’inzahabu, none ni yo bapfukamira, ni yo bahereza imperezwa, bavuga ngo : Ehe raba Israeli, Imana yawe yagukuye mu Misri ! » Umukama arongera abwira Musa ati : « Ndabona ko ico gihugu ari intagondwa. Ubu rero ndeka, ishavu ryanje ryisuke, ndabatikize n’agasya k’akarenge. Ariko wewe, nzokugira igihugu kininiya. »

Musa rero aragerageza gucuvya ishavu ry’Imana, avuga ati : « Ni kuki ga Mukama, utaye ishavu ku gihugu cawe wakuye mu Misri ku bubasha bw’ukuboko kwawe n’ibiganza vyawe ? N’usubize agatima kuri Ibrahimu, Izahaki na Israeli, abasuku bawe, wemereye icese ko bazorondoka, bakagwira nk’inyenyeri zo mu kirere ; wongere wibuke igihugu wemeye kuzoshikiriza abuzukuruza babo, kikaba iragi ryabo imyaka yose. »Umukama ngo yumve ayo majambo ya Musa, arahava araturura, igihano yashatse guha igihugu, arakireka.

Izaburi 50 (51), 3-4. 12-13. 17-19

Icit : Niko nzohaguruka nsubire kwa Data.

Ngirira ikigongwe, se Mana yanje, kubera ubuntu bwawe,
kubw’ikigongwe cawe kidakama, nzimanganiriza akabi nakoze.
Nyuhagira umwanda wose mfise,
uheze uhanagure ibicumuro vyanje vyose.

Mukama, nshiramwo umushaha w’indanga,
ugushaka kwanje na kwo ukuremeshe kwame kukwihambiriyeko.
Ntunshibure ngo nkuve mu maso,
ntera iteka riho ungumizemwo ubwiza bwawe.

Mukama, mfatanura umunwa,
mbashe gushemeza ubuninahazwa bwawe.
Imperezwa igushika ku nyota ni umutima wigaye ;
umutima wigaye kandi waduhiwe n’ibicumuro nakoze,
ntuzowushiburire kure, Mana yanje.

IGISOMWA CA KABIRI
Ivyo dusoma mw’ibaruwa rya mbere Umutumwa Paulo yandikiye Timote : 1, 12-17

(Ugukengurukira Imana kw’umunyabicumuro yarekuriwe)

Ndakengurukiye rwose uwankomeje, ari we Kristu Yezu Umukama wacu, kuko yanyizigiye akantera iteka ryo kumukorera, n’aho nari nabanje kumutuka, kumuhama n’ukumwambika ibara. Ariko naragiriwe ikigongwe, kuko nabigize ntabizi, ntaremera. None ingabirano y’Umukama wacu yarongerekanye, be n’ukwemera n’urukundo mfise muri Kristu Yezu.
Iri jambo ni iry’ukwemera kandi rirakwiye kwakirwa ata nkomanzi : Kristu Yezu yazanywe kw’isi n’ugukiza abanyabicumuro, nkaba uwa mbere muri bo ; ariko, igituma nagiriwe ikigongwe ni ukugira ngo mbe uwa mbere Yezu Kristu yerekanamwo ubwitonzi bwiwe bw’agahebuza, maze bibere akarorero abazomwemera ngo bashikire ubuzima budahera.
Umwami yamaho, Imana idapfa, itaboneka, imwe rudende, n’iterwe iteka ry’ugusengwa yongere ininahazwe mu myaka yose. Amen.

INKURU NZIZA

Alleluya, alleluya.
Imana ni Yo yatumye abantu b’isi buzura na Yo muri Kristu, ikongera ikadushiramwo ijambo ry’ubwo bwuzure.

Alleluya.

Ivyo dusoma mu Njili Nyeranda yanditswe na Luka : 15, 1-32

(igisomwa kigufi : 15, 1-10)

Akanyamuneza k’ukuronka ikigongwe c’Imana

The Good Shepherd

The Good Shepherd (Photo credit: Wikipedia)

Abatozakori n’abanyakabi bahora baza bose aho Yezu ari ngo bamwumvirize. Abafarizayo rero n’Abanditsi baja mu vy’ukwidodomba, bati : « Uyu muntu yakiriza yompi abanyakabi akongera agasangira na bo ! » Yezu na we abacira uyu mugani, ati : « Muri mwebwe uwogira intungwa ijana agaheza agatakaza imwe, ntiyorekera mu gahinga zimwe mirongo icenda n’icenda zasigara, ajaka kurondera imwe yatakara gushika ayitore ? Ayitoye, araheza akayiterera ku bitugu yigina, yashika imuhira agahamagara abagenzi n’ababanyi, ati : ‘Nimuze tunezerwe, natoye ya ntungwa yanje yari yatakaye’ ! Nanje ndababariye : umunsi umunyakabi yigaye, no mw’ijuru hazoba akanyamuneza karuta agaterwa n’aberanda mirongo cenda n’icenda ata kabi biyagiriza. Canke, none umugore yoba afise amafranga cumi, atakaje rimwe, yoreka kumurika agakubura mu nzu hose, akarondera ashimitse gushika aritore ? Amaze kuritora na ho, aca ahamagara abagenzi n’ababanyi, ati : ‘Nimuze tunezerwe, natoye rya faranga nari nataye.’ Nanje ndabibabariye : uko ni ko abamalayika b’Imana bazonezerwa n’umunyakabi umwe yigaye. »
Igisomwa kigufi giherera aha

Français : Le retour du fils prodigue, Jacopo ...

Français : Le retour du fils prodigue, Jacopo Bassano, huile sur toile, 100 x 122,6 cm, musée des beaux-arts de Libourne, France. (Photo credit: Wikipedia)

Yezu yongera ababwira ati : « Habaye umuntu yari afise abahungu babiri. Umuhungu mutoyi abarira se ati : ‘Dawe, ntabaza itoranwa ryanje.’ Se rero arabatoranya. Iminsi mikeyi iheze, wa muhungu mutoyi akoranya ivyiwe vyose, yigira mu ntara ya kure, asesagura itunga ryiwe, acika igihumbu.

Vyose bimaze kumuherako, hatera ikigoyi muri ico gihugu, buca buramukubira. Avaho rero agenda gushumbira umuntu wo muri ico gihugu, na we amurungika mw’itongo ryiwe ngo amuragirire ingurube. Yahora ashaka kwihembuza ibishishwa bagaburira ingurube, yamara ntiyabona uwubimuha.
Niho rero yiyumvira ati : ‘Abashumba ba dawe barya uko bashaka, bangana iki ! Nanje hano ndiko ndicwa n’inzara ! Mve hasi, ngende kwa dawe, mpeze ndamubarire nti : Dawe, naracumuye ku Wo mw’ijuru nongera ndagucumurako;  ntibinkwiye rero ko nitwa umwana wawe, ntabara unshire mu bashumba bawe.’ Arahaguruka rero, agaruka kwa se.

Akiri kure, se aramubona, ikigumbagumba kiramuniga, ariruka amugwa ku bitugu bararamukanya. Araheza wa muhungu abarira se ati : ‘Dawe, naracumuye ku Wo mw’ijuru nongera ngucumurako, singikwiye kwitwa umwana wawe.’
Se wiwe yamara abarira abasuku biwe ati : ‘Nimunzanire ivyambarwa vyiza mubimwambike, mugireko mumwambike impeta ku rutoke n’ibirato ku maguru. Murabe kandi ikimasa kinuze, mukibage, tugire umunsi mukuru w’akanyamuneza ; kuko uyu muhungu wanje yari yapfuye, none yazutse ; yari yazimiye, none yazimurutse.’ Ni uko rero baja mu vyo kugira umunsi mukuru.

Ariko rero umwana wiwe w’imfura yari mu murima. Ngo aze gutahuka, yegereye inzu, yumva inanga n’indirimbo bissekera. Ahamagara rero umusuku, amubaza ivyo ari vyo. Wa musuku amwishura ati : ‘Ni umwe murumunawe yagarutse, mbere so yabaze ikimasa kinuze kuko yasubiriye kumubona akidundega.’
Biraheza rero bimutera ishavu, aranka kwinjira. Se rero arasohoka, aja mu vyo kumuhoyahoya. Na we yishura se ati : ‘Iyi myaka maze ngukorera, ntaho nigeze nkugambararira, yamara ntaho wampaye na rimwe n’agahene ngo ngirire umunsi mukuru abagenzi banje ; none uyu muhungu yamariye ivyiwe mu bishushungwe, aragarutse umubagira ikimasa kinuze !’

Se araheza aramwishura ati : ‘Wewe mwananje, wangumye iruhande, ivyo mfise vyose ni ivyawe. Nawe nu, ntitwari kureka kunezerwa tubonye murumunawe yari yapfuye none yazutse, yari yazimiye none yazimurutse. »


2 commentaires

  1. MANARIYO Jean Claude dit :

    Twese tubayeho kubw’ikigongwe c’Imana

    Bavukanyi, ni ikigongwe c’Imana kidutunze, ahandi ho twese tuba twarahonye. Iryo ni ryo jambo twabwiwe uyu musi. Ingo rero tubirabire hamwe muri ibi bikurirkira :

    – Moshe (Musa) yarasabiye Bene Israeli ikigongwe, Imana iramwumvira
    – Umutumwa Paulo arashimira Imana kuko yamugiriye ikigongwe
    – Imana yama ifise akanyamuneza k’ukwakira uwuyigarutseko
    – None tweho dutumiriwe iki ?
    Mu gisomwa ca mbere, twumvise ko Bene Israeli bahemukiye Imana. Nka kumwe Adamu yacumura ata n’iminsi irahera aremwe, ni ko na Bene Israeli bahemukiye Imana, ata n’iminsi na mikeyi baramara kuva baronse Itegeko ryayo. Ntibishimira Imana kuko babona umengo irabagora, na cane cane ko yabasaba kuja mu ndwano ngo bashikire igihugu bemerewe, ari naho baca bashaka kw’isubirira mw’idini ryabo ryo hambere, aho ata kindi basabwa atari ukugira iminsi mikuru n’ibirori vyinshi, bakagira imana yama ibahumuriza mu bwoba bwabo. Baraheza rero bakora ibicumuro bibiri : ico gushushanya Imana kandi itavyemera (Ihunguka 20, 4) n’ico kuyiha ishusho bashaka bo nyene. Ni ibicumuro koko, kuko Imana ntitegerezwa gufata ishusho tuyihaye canke ngo imere nk’uko twebwe dushaka, ah’ubwo ni twebwe dutegerezwa gushushanywa n’Imana kandi tukamera nk’uko ishaka… Ntidushobora kugira ukwemera kutadusaba kwigora, kandi ntidushobora kugira ubuzima bw’umutima butagira utwigoro : rwa rukundo itwigisha rwoba ruri hehe ? Tuze turasaba ngo iturinde ivyo kwama twironderera ivyoroshe gusa nka Bene israeli.
    Imana rero yarapanze umugambi wo kubahana, Moshe arabasabira ikigongwe arumvirwa.Turaheza tukabona ubwiza bw’Imana Yo yemeye kuganira na Moshe, ikamwumviriza aho abasabira. Erega, kuba yaramuhishutse ububabare buri mu mutima wayo, bakaganira ikamwumviriza, ni ho nyene hahagaze urukundo n’ikigongwe. Ubu turafise Moshe mushasha ari We Yezu Kristu, muri we ni ho turekuririrwa ibicumuro vyacu. Dushimire Imana.

    Iryo jambo ry’ugushimira Imana niturigarukeko twisubirize, kuko ni ryo na Paulo mweranda adutumirira kuzirikana. Twumvise mu gisomwa ca kabiri ukuntu aheza agashimira Yezu Kristu, kuko yamugiriye imbabazi, akamwizera akamugira n’umutumwa wiwe. Yabitomoye ati : « Igituma nagiriwe ikigongwe ni ukugira ngo mbe uwa mbere Yezu Kristu yerekanamwo ubwitonzi bwiwe bw’agahebuza, maze bibere akarorero abazomwemera ngo bashikire ubuzima budahera. » (1 Tm 1, 16). Ivyashikiye Paulo mweranda, ni vyo vyama vyadushikiye natwe. Ivyiza vyose duhabwa n’Umukama, si uko tuba turi beza gusumvya abandi, ni uko atugirira ikigongwe. Yoraba akabi kacu, nta nkeka, yotumara twese !
    Mu Nkuru Nziza, Yezu atwereka ko Imana yama ifise akanyamuneza ko kwakira uwo wese ayigarutseko, mbere ko inamurondera ishimitse nka kurya umwungere arondera intama yatakaye, nka kurya uwatakaje ifranga arirondera canke nk’umuvyeyi yama arindiriye ko umwana wiwe agaruka. Muri iyo migani uko ari itatu, haguma hagaruka ijambo ryo kugira akanyamuneza, ryo kugira umusi mukuru. Abakunzi b’Imana baraheza bakanezerwa hamwe na Yo, kuko umwana wayo yagarutse. Mu mugani wa gatatu, se ntiyarindiriye ko umuhungu wiwe arinda kumushikira : ngo yamubonye akiri kure, aca ariruka kumusanganira. Niko Imana igira, iyo tuyigarutseko, iraza tugahurira mu nzira, igaheza ikadutwara iwayo. Na none ni Yo iduha Mutima Mweranda tukamwakira, tukabona kwigaya. Se ntiyarindiriye kandi ko arinda guheza kuvuga ivyo yari yategekanije vyose : amaze kuvuga ko yacumuye, ataravuga ko asaba kuja mu bashumba ba se, se yari yamaze gutegeka ko bamwambika ivyambarwa vyiza, impeta ku rutoke n’ibirato ku maguru. Yari yamaze kumusubiza ka gateka ko kuba umwana wiwe, kamwe yari afise imbere y’uko azimira. Ni ko Imana itugirira, na twebwe yama iduha n’ivyo tutubahutse gusaba canke tutibutse gusaba.
    Twumvise ko umuhungu mukuru kaciye kaziriringa, ngo akanka kwinjira. Na twebwe vyama bidushikira, ntitunezerwe n’uko umuntu akize, tukipfuza ko yobanza kugorwa, kuko twamwita “inkozi y’ikibi”. Imana uyu musi itweretse ko umugambi wayo atari uwo : urupfu rw’uwacumuye si rwo ishaka, imushakira gukira, natwe ikadutumirira kwinjira muri uyo mugambi nyene. Tutemeye kwinjira muri uwo mugambi, tudahindutse, tuzohava dusanga ari twebwe nyene twikumiriye, tukanka kwinjira mu Bwami bwayo, ngo ntitwobusangira n’abanyakabi twita uko, kumbure tutabanje kuraba neza ko tutoba turi abanyakabi kubasumvya, tukishinga gukomanya insya z’amenyo. Dusabe Imana ibiturinde, ntibikabe !
    Ivyo vyose rero turiko turazirikana bijanye n’ukurekurirwa n’ugukira, muri twebwe vyama birangukira mw’isakramentu ry’ikigongwe. None rero, turumvise ko Imana ituremesheje. Ntitugasubire kwama twijiriwe twibaza ngo tuzokira gute, Imana yaratwugururiye irembo ry’ijuru. Turemerewe n’ibicumuro, nitugende kwa Data, dusabe ikigongwe. Kandi ubu ho biroroshe ko yashimye kubicisha ku basaserdoti mu muryango wacu w’Ekleziya. Ico tutogira gusa ni kimwe : ntitwopanga umugambi wo gucumura, ngo hinge ngire ibi canke biriya ndazi ko Imana izorekura ! Ico ni agacamutwe ! Ariko bishitse ugasanga waguye, genda usabe ikigongwe uzokironka. Niwamara kwakira ikigonwe c’Imana, ugire umusi mukuru w’akanyamuneza musangiye na Yo hamwe na benewanyu.
    Gire amahoro ya Kristu !

    J’aime

  2. MANARIYO Jean Claude dit :

    Nous vivons grâce à la miséricorde de Dieu

    C’est la miséricorde de Dieu qui nous fait vivre. C’est ce que nous constatons en lisant la Parole qui nous est proposée aujourd’hui, méditons-y !
    – Moïse a intercédé pour le peuple d’Israël et sa prière a été exaucée
    – L’apôtre Paul rend grâce à Dieu pour être pardonné
    – Dieu a toujours la joie de retrouver l’homme égaré
    – Qu’en est-il pour chacun de nous et que devons-nous faire ?
    Dans la première lecture, on nous dit que le peuple d’Israël s’est corrompu. De même qu’Adam désobéit dès le début, Israël désobéit aussitôt après avoir reçu la Loi. N’acceptant pas Dieu qui leur semblait être exigeant, les Israélites voulaient revenir à leur ancienne religion qui ne leur demandait que des fêtes et des rites, avec l’image d’un Dieu bonasse qui rassure les croyants peureux. Ils ont ainsi commis deux péchés : celui de se fabriquer une image de Dieu et celui de se faire un dieu qui leur convient. Dieu ne peut pas être fabriqué, il doit être accueilli tel qu’il se révèle ! Ayant prévu de punir le peuple, Moïse intercède pour celui-ci et obtient le pardon. Il y a ici une part de bonté du serviteur de Dieu qui, même si selon le plan de Dieu il n’aurait subi rien de mauvais, a osé demander pardon pour ses frères humains. Mais surtout, contemplons la bonté de Dieu, qui a daigné écouter Moïse : Il n’a pas voulu lui cacher la douleur de son cœur et il a accepté le dialogue entre Lui et son serviteur : Il était prêt à pardonner. Ce qui s’est passé entre Dieu et Moïse, se passe encore aujourd’hui entre Dieu et ses serviteurs. Nous aussi, osons intercéder pour les pécheurs et Dieu saura comment nous sauver tous ensemble. Nous ne devons pas souhaiter la mort du pécheur, parce que Dieu continue à l’aimer comme Il nous aime nous, pécheurs comme celui que nous jugeons le plus souvent ! Prions les uns pour les autres, nous en avons besoin.
    Dans la deuxième lecture, nous voyons l’apôtre Paul qui reconnait la miséricorde que Dieu lui a faite. Il lui rend grâce mais aussi nous invite à reconnaitre nous aussi la générosité de Dieu : « J’ai eu droit à sa miséricorde, parce que le Christ a voulu qu’on voie en moi, le premier, toute sa générosité, et que ce soit un exemple dans le futur pour ceux qui croiront en lui et auront ainsi la vie éternelle. » (1Tm 1, 16). Nous recevons tous le pardon dans le Christ, Nouveau Moïse qui intercède toujours pour nous. Nous devons lui rendre grâce à notre tour.
    Dans l’évangile, c’est le même thème du pardon qui revient. Jésus nous l’enseigne par trois paraboles : celle de la brebis perdue, celle de la pièce perdue et celle du fils prodigue. Par toutes ces paraboles, Jésus nous montre que Dieu a la joie de pardonner. Il invite même ses amis à partager sa joie. Qui sont les amis de Dieu qui doivent partager sa joie ? Dans l’évangile, il est dit que ce sont les anges du ciel, mais aussi c’est nous qui devons partager la joie avec Dieu. Dans la parabole de l’enfant prodigue, Il nous dit qu’on l’a habillé la plus belle tunique, qu’on lui a mis l’anneau au doigt et des chaussures au pied, et la fête commença. Le pécheur pardonné doit partager sa joie avec Dieu et ses amis. De l’autre côté, on nous montre le fils aîné, qui s’est mis en colère, refusant d’entrer, etc. Ne le jugeons pas, la plupart de fois, il reflète notre image. La plupart de fois, nous voudrions que le pécheur reste ainsi jusqu’à la fin du monde. La plupart de fois, nous aimons mettre des étiquettes sur les gens. Nous ne disons pas : « Celui qui a volé », mais nous disons : « Le voleur ». Nous pensons qu’il ne se convertira pas ! La plupart de fois, nous ne sommes pas contents d’un pécheur converti, nous souhaiterions qu’il subisse les conséquences du péché et que nous les voyions ! Convertissons-nous donc ! Si nous ne nous convertissons pas, c’est nous qui risquerons de rester dehors comme ce fils aîné, jugeant les autres que Dieu a déjà pardonnés, nous donnant le pouvoir (de Juge) que nous n’avons pas. Osons demander le pardon à Dieu, pour nous-mêmes et pour les autres qui en ont besoin. C’est par la miséricorde de Dieu que nous vivons, rendons-lui grâces en tous moments.

    J’aime

Voulez-vous soumettre un commentaire?

Entrez vos coordonnées ci-dessous ou cliquez sur une icône pour vous connecter:

Logo WordPress.com

Vous commentez à l’aide de votre compte WordPress.com. Déconnexion /  Changer )

Photo Facebook

Vous commentez à l’aide de votre compte Facebook. Déconnexion /  Changer )

Connexion à %s

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur la façon dont les données de vos commentaires sont traitées.

Quelques données (Diocèse Ngozi)

Ici, données sur le Diocèse de Ngozi

Eglise Cathédrale de Ngozi

%d blogueurs aiment cette page :